FK SPARTAK – OD DAVNINA DO DANAS

Pažljivo proučavajuci, na žalost, dosta oskudnu dokumentaciju i slušajući pomalo već izbledela sećanja sportskih asova i rukovodilaca, došli smo do srazmerno pouzdanih podataka, činjenica, datuma, rezultata i uspeha koji vemo odslikavaju kako je fudbalski sport još od 1944. godine zaživeo i privukao veliki broj igraća i stekao desetine hiljada poklonika.
U tim prvim danima slobode, mladi su najcešce, svoje slobodno vreme poklanjali fudbalu. Odigravaju se i prve prijateljske utakmice, u cemu prednjace fudbaleri ŽAK-a, a nastupaju i timovi Gradjanskog (Hrvatskog sportskog društva), i Jedinstva (Radnickog fiskulturnog društva). Kasnije ovi timovi menjaju imena i to ovim redom. Od ŽAK-a, ciji igraci prilaze fudbalskoj sekciji FOSD Jovan Mikić-Spartak, nastaje FK Spartak. Od Jedinstva juna meseca 1946. godine postaje Radnički, koji se 22. januara 1947. godine, na nivou sportskog društva, fuzioniše sa FOSD Jovan Mikić – Spartak. Hrvatsko sportsko društvo Građanski osnovano je 26. maja 1945, ali već 7. marta 1946. godine menja naziv u Fiskulturno sportsko društvo Sloboda. Na vanrednoj skupštini Slobode, 6. aprila 1949. godine, donosi se odluka o raspuštanju društva, čiji članovi kasnije postaju sportisti klubova FOSD Jovan Mikić-Spartak.

Prve utakmice

Zapaženi akteri na prvim utakmicama su igrači pomenutih klubova, ali i reprezentacije vojnih jedinica stacioniranih u Subotici. Prva zvanična utakmica odigrana je 10. decembra 1944. godine – izmedu dve reprezentacije Subotice (A i B). Pobedila je A ekipa rezultatom 4:2. Nedelju dana kasnije (17. decembra), reprezentacija Subotice pobedila je tim ŽAK-a sa 3:0. Zatim se redaju utakmice i rezultati: ŽAK – Radnički (Novi Sad) 8:1; i u revanšu ŽAK pobeduje sa 8:2; ŽAK – Beogradska brigada 1:1; ŽAK – Crvena zvezda 2:4. Održan je i jedan turnir, na kome su postignuti ovi rezultati: Komanda mesta – Komanda Područja 2:3; Komanda područja – Bolnički centar 2:2; Komanda područja – Narodna milicija 5:2. Čist prihod sa ovog turnira, u iznosu od 38.000 dinara, ustupljen je Bolničkom centru za potrebe vojnih bolnica.

Osnivanje FK Spartak-a

Početkom aprila 1945. godine fudbaleri ŽAK-a, koji su ostali na okupu, polaze na turneju po Srbiji i Vojvodini, ali pod imenom reprezentacije Subotice. Vec 8. aprila nastupaju u Beogradu protiv Tima inženjerijske brigade i pobeđuju rezultatom – 8:0 (6:0). Golove su postigli Palfi (4), Hatvanj (Sabanov – 2), Prćić i Njerš. Dva dana kasnije, 10. aprila protivnik je Radnički iz Beograda i slavi se nova pobeda sa rezultatom 4:0, golovima Prćića (2), Njerša i Janjića. U Kragujevcu reprezentacija Subotice pobedila je Radnički rezultatom 8:0, u Kruševcu domaće fudbalere 5:1, u Pančevu takođe odgovarajuću reprezentaciju 4:0. Pri dolasku u Zrenjanin, sportski radnici ovog grada obaveštavaju igrače i vođstvo puta da je stigao telegram iz Subotice da se obustavi turneja i da se odmah vrate kući. Na prvom kraćem gostovanju van Subotice igraju: Pajo Šimoković, Miroslav Beleslin, Lazar Bogešić, Janko Zvekanović, Lajčo Jakovetić, Gojko Janjić, Ilija Vorgučin, Bela Palfi, Stipan Kopilović, Joška Takač, Karlo Neorčić, Josip Prćić, Blaško Milunović i Željko Sabanov.
S obzirom na to da igraci ŽAK-a više nisu mogli da nastupaju pod svojim dotadašnjim imenom, za njih se interesuju Građanski i Radnički, koji su u međuvremenu osnovani, i društvo FOSD Jovan Mikić- Spartak, koje donosi odluku o osnivanju fudbalskog kluba kao jedne od sekcija društva.
Fudbaleri ŽAK-a nastavljaju sa treninzima, ali se ujedno i dogovaraju kom klubu da pristupe. Na najdemokratskiji način odlucuju da pristupe onom klubu za koji se izjasni – većina igraca. I to svi do jednog. Taj čin se odigrao u kafani kod Marije Letić – Budžinice, u Ulici Ivana Milutinovića, sredinom aprila 1945. godine. U društvu sa igracima ŽAK-a nalaze se i predstavnici Građanskog i Radničkog, a FOSD Jovan Mikic – Spartak zastupaju Radivoj Šibalić, Miran Ostan i Aleksandar Zvekan. Činu glasanja prisustvuju sledeći igraci: Stipan Kopilović, Gojko Janjić, Lajčo Jakovetić, Lazar Bogešić, Blaško Milunović, Pajo Šimoković, Janko Zvekanović, Joška Balaž, Ðusika Balaž, Karlo Neorčić, Josip Prćić, Ivan Latki, Ilija Vorgučin, Joška Takač, Kalman Delić, Miroslav Beleslin, Ivan Bogešić i Nikola Aradski. Odlukom 13:5, koju predstavnicima zainteresovanih klubova saopštava Gojko Janjić, najstariji igrac ŽAK-a, svi dotadašnji igraci ovog kluba pristupaju Fudbalskom klubu Spartak. Od 21. aprila 1945. godine oni počinju da nose plavobeli dres.

Pet kvalifikacija

U jesen 1945. i proleće 1946. godine fudbaleri Spartaka, koji važe za velike fudbalske majstore, igraju mnoge utakmice, učestvuju u prvenstvu Severnobačke lige i trude se da novom klubu obezbede što veći ugled. U toj ligi, pored Spartaka, takmiče se još: Jedinstvo (Backa Topola), Građanski (Subotica), Radnički (Bajmok), Jedinstvo (Senta), Sloga (Sombor), Jedinstvo (Subotica) i Radnički (Sombor). Posle završenog prvenstva, koje osvajaju igraci Spartaka, slede kvalifikacije za ulazak u I saveznu ligu. Spartak za protivnika dobija Vojvodinu iz Novog Sada. Oba susreta, 14. i 21. jula 1946. godine, dobijaju Subotičani sa istim rezultatom – 2:0. Na ove utakmice boje Spartaka brane: Pajo Šimokovic, Ivan Bogešic, Miroslav Beleslin, Lajco Jakovetic, Janko Zvekanovic,
Gojko Janjic, Ilija Vorgucin, Ladislav Tumbas, Stipan Kopilovic, Joška Takac i Josip Prcic. Golove za Spartak postižu Joška Takac i Josip Prcic u Subotici, odnosno Ladislav Tumbas i Josip Prcic u Novom Sadu.
Tako igrači Spartaka, posle uspešno okončanih kvalifikacija, stiču pravo da se takmiče u I saveznoj ligi, koja je u prvenstvu 1946/47. godine imala još ove članove: Partizan, Crvena zvezda, Metalac (Beograd), Dinamao, Lokomotiva (Zagreb), Hajduk, Pobeda (Skoplje), Kvarner (Rijeka), Buducnost (Titograd), Poncijana (Trst), Željeznicar (Sarajevo), 14. oktobar (Niš) i Nafta (Donja Lendava).
Za 39 godina svog postojanja i takmičenja fudbaleri Spartaka su još četiri puta igrali kvalifikacione utakmice. Druge po redu, 1951. godine, da bi zadržali prvoligaški status: igraju tri utakmice sa Odredom iz Ljubljane. Zanimljivo je da su sva tri susreta završena nerešenim rezultatom. U Subotici 3:3, u Ljubljani 0:0 i u Zagrebu 2:2. Nakon 300 minuta igre žrebom je odlučeno da Spartak, i dalje, ostane član I savezne lige.
Naredne kvalifikacije, 1952. godine, Spartak igra sa sledećim klubovima: Radnički (Obrenovac) 6:2 i 6:0, Napredak (Kruševac) 5:1 i 4:0 i Dinamo (Pančevo) 1:1 i 2:0. To je uspeh podmlađene ekipe Spartaka, koju tada predvodi Joška Takac, i u kojoj su se isticali i Bela Futo i Antun Rudinski, kasnije centarfor Crvene zvezde i beogradskog Partizana.
Posle ispadanja iz I savezne lige 1958. godine, Spartaku se ukazuje šansa da u kvalifikacijama sa Rijekom i Napretkom iz Kruševca sačuva prvoligaški status. Spartak je oba puta pobedio Napredak 2:1 i 6:0, ali je u susretima sa Rijekom (0:3 i 0:0) propustio ukazanu šansu.
Poslednje kvalifikacije Spartak, kao prvak Severne grupa II savezne lige 1971/72. godine, igra sa Rudarom iz Ljubije (2:2 i 3:1) i Buducnošću iz Titograda (0:1 i 2:1). Pošto je ukupni rezultat sa Titograđanima ostao nerešen – 2:2, izvođeni su jedanaesterci (6:5 za Spartak). Golove za Spartak postigli su: Gašić, Cetina, Jurkovic, Ćulafic, Birovljev i Radosav.

Plasman Spartaka u prvenstvima

Igrajući u raznim ligama (Severne Backe, I saveznoj, drugim ligama – Severnoj, Zapadnoj. i Istočnoj, kao i u Vojvođanskoj), tim Spartaka zauzima sledeća mesta na tabelama: prvenstvo 1945/46. (Severnobačka liga, prvo mesto), prvenstvo 1946/47. (I savezna liga, šesto mesto), prvenstvo 1947/48. (1 savezna liga, deseto mesto), prvenstvo 1948/49. (II liga, treće mesto), prvenstvo 1950. (I savezna liga, deveto mesto,) prvenstvo 1951. (I savezna liga, jedanaesto mesto), prvenstvo 1952. (Vojvodanska liga, prvo mesto), prvenstvo 1952/53. (I savezna liga, deseto mesto), prvenstvo 1953/54. (I savezna liga, šesto mesto), prvenstvo 1954/55. (I savezna liga, osmo mesto, prvenstvo 1955/56. (I savezna liga, deveto mesto), prvensvo 1956/57. (I savezna liga, dvanaesto mesto), prvenstvo 1957/58. (I savezna liga, dvanaesto mesto), prvenstvo 1958/59. (II liga Istok, drugo mesto), prvenstvo 1959/60. (II liga Istok, peto mesto), prvenstvo 1960/61. (II liga Istok, šesto mesto), prvenstvo 1961/62. (II liga Istok, deveto mesto), prvenstvo 1962/63. (II liga Istok, osmo mesto), prvenstvo 1963/64. (II liga Istok, dvanaesto mesto), prvenstvo 1964/65. (II liga Istok, osmo mesto), prvenstvo 1965/66. (II liga Istok, osmo mesto), prvenstvo 1966/67. (II liga Istok, peto mesto), prvenstvo 1967/68. (II liga Istok, dvanaesto mesto), prvenstvo 1968/69. (II liga Sever, deseto mesto), prvenstvo 1969/70. (II liga Sever, jedanaesto mesto), prvenstvo 1970/71. (II liga Sever, trece mesto), prvenstvo 1971/72. (II liga Sever, prvo mesto), prvenstvo 1972/73. (I savezna liga, sedamnaesto mesto), prvenstvo 1973/74. (II liga Zapad, pelnacsto mesto), prvenstvo 1974/75. (Vojvodanska liga, prvo mesto), prvenstvo 1975/76. (II liga Zapad, deveto mesto), prvenstvo 1976/77. (II liga Zapad, osamnaesto mesto), prvenstvo 1977/78. (Vojvodanska liga, prvo mesto), prvenstvo 1978/79. (II liga Zapad, osmo mesto), prvenstvo 1979/80. (II liga Zapad, drugo mesto), prvenstvo 1980/81. (II liga Zapad, peto mesto), prvenstvo 1981/82. (II liga Zapad, drugo mesto), prvenstvo 1982/83. (druga liga Zapad, cetvrto mesto), prvenstvo 1983/84. (druga liga Zapad, drugo mesto).
Svoju prvu prvoligašku utakmicu Spartak igra 26. avgusta 1946. godine u Subotici, pred 4.000 gledalaca, sa Crvenom zvezdom (1:3). Spartak nastupa u sledecem sastavu: Milunovic, Ivan Bogešic, Beleslin, Jakovetic, Zvekanovic, V. Harangozo, Vorgucin, L. Tumbas, Kopilovic, Takac i Balaž. Prvi prvoligaški gol postigao je Vilim Harangozo, kasnije veliko ime stonoteniskog sporta. Prvu pobedu u prvoligaškom društvu Spartak je izvojevao 8. septembra 1946. godine, u susreru sa Lokomotivom iz Zagreba (4:0), golovima Takaca, Prcica, Jakovetica i Gemeria. U prisustvu 3.000 gledalaca Spartak je igrao u sastavu: Šimokovic, Kopilovic, Beleslin, Jakovetic, Zvekanovic, Janjic, Tumbas, Takac, Prcic, Gemeri i Vorgucin.
Poslednji put fudbaleri Spartaka igraju u Prvoj ligi u prvenstvu 1972/73., kada se posle plasmana na sedamnaesto mesto vracaju medu drugoligaše. U toj godini, za Spartak u prvoj ligi igraju: Ðorde Zaklanovic, Ernest Kovacevic, Mihalj Ðolai, Slobodan Bracanovic, Cedomir Terzic, Božidar Gašic, Drago Jovicevic, Mloš Cetina, Vinko Ilovac, Dušan Jurkovic, Mihalj Ježevic, Radivoj Radosav, Radivoj i Stevan Birovljev, Ivan Budanovic, Slobodan Kustudic, Sead Sofic, Vladimir Culafic, Stevan Mrzic, Petar Gvozdenovic, Živko Kojic, Ante Hameršmit i Imre Futo.
Svoje najstabilnije prvoligaške godine Spartak je imao u vremenu od 1953. do 1958. godine.

Spartak u Kupu maršala Tita

Fudbaleri Spartaka redovno ucestvuju i u našem najmasovnijem takmicenju – Kup takmicenju za pehar Maršala Tita. Jednom prilikom igraju i u finalu kupa, 1962. godine, kada je Spartak poražen od OFK Beograda (1:4). U cetvrtfinale dospeva: 1953. godine sa BSK-om iz Beograda (2:3), 1954. sa Macvom iz Šapca (5:0), 1955. sa Vojvodinom (2:0), a sa Radnickim iz Beograda (2:4). U polufinalnim utakmicama igra: 1954. godine sa Crvenom zvezdom – 0:1, 1955. sa Hajdukom iz Splita – 0:2 i 1962. godine sa Crvenom zvezdom – 4:3.
Za polufinalni susret fudbalera Spartaka sa igracima Crvene zvezde 1962. godine receno je da je bio pravi podvig Suboticana i da je predstavljao „finale pre finala“, jer je po svom kvalitetu, borbenosti, lepoj igri, produžecima i izvodenim i odbranjenim jedanaestercima, ušao u red najlepših i najuzbudljivijih utakmica koje su do danas odigrane u ovom takmicenju.
Tada su za Spartak. pred 8.000 Suboticana, nastupili: Taušan, Bleskanj, Copic, Jenovai, Cuckovic, Ðukanovic, Takac, Hiršman, Terzic, Maravic II i Savkovic. Golove za Spartak postigli su Tomic (autogol), Terzic i Hiršman dva.
Sastav Crvene zvezde: Vukicevic, Tomic, Mlicevic, Maleševic, Durkovic, Popovic, Stipic, Škrbic, Mloševic, Šekularac, Melic. Golove za Crvenu zvezdu postigli su Stipic, Miloševic i Melic.
Utakmicu Spartak – Crvena zvezda 4:3 (1:1, 3:3) koja je u Taušanu, Hiršmanu i Maravicu II imala svojevrsne junake, odlicno je vodio sudija Tešanic iz Varaždina.

Utakmice koje se pamte

U svom takmicarskom bilansu fudbaleri Spartaka imaju zabeležene mnoge rezultate koje simpatizeri i ljubitelji fudbala još i danas pamte. Svojevremeno, Spartak je u Subotici pobedivao sve članove „velike četvorke“: Crvenu zvezdu (2:0), Partizan (2:1), Hajduk (4:1) i Dinamo (6:2).
Od svih tih velikih i značajnih utakmica iz „starog perioda“ koja se ljubiteljima fudbala najviše urezala u sećanje? Dobri poznavaoci fudbalskih prilika u Subotici isticu utakmicu u kojoj su fudbaleri Spartaka, 12. maja 1956. godine, visoko porazili Dinama iz Zagreba – 6:2. Pred 10.000 gledalaca Spartak je, igrajući u sastavu: Prvulovic, Tapiška, Bogešic, Jakovetic, Stefanovic, Kujundžic, Branisavljevic, Jenovai, Ognjanov, Leškov i Copic, naneo jedan od najtežih poraza zagrebačkim fudbalerima. Golove za Spartak postigli su: Ognjanov 4, Leškov i Copic. To je, po mnogima, bila možda i najbolja utakmica Tihomira Ognjanova – Bate, koji je pored efektnih golova bio prosto nezadrživ za svoje reprezentativne drugove iz redova Zagrepčana – Ivicu Horvata i Tomislava Crnkovića.
Za susrete sa Dinamom vezana je i jedna tužna sportska epizoda: dve godine kasnije (1958) u Subotici, u poslednjem kolu prvenstva za 1957/58. godinu, kod rezultata 4:3 za Spartak, Dinamo je preko Conca u poslednjim minutima utakmice izjednačio rezultat, što je subotičke fudbalere koštalo – ispadanje iz Prve lige.

Spartak u inostranstvu

Pored učešća na domaćim šampionatima, fudbaleri Spartaka su dosta često odlazili u inostranstvo, ili bivaju domaćini poznatim klubovima iz drugih zemalja. Brojne turneje i utakmice ostale su duboko urezane u sećanje igrača i prijatelja fudbala.
Čuvene su turneje po Francuskoj i Malti 1953. godine. Tada je Spartak odigrao deset utakmica: četiri u Francuskoj, i to bez poraza, a na Malti šest utakmica, takođe bez poraza. Godine 1956. Spartak je jedan od retkih klubova iz Jugoslavije koji gostuje u Velikoj Britaniji: igra tri ulakmice (Hal siti 1:3, Linkoln 1:2 i Fulam 1:3) i ostaje bez ijedne pobede.
Pored gostovanja najpoznatijih klubova iz Mađarske i Rumunije, Spartak je u Subotici bio domaćin i drugim renomiranim ekipama: Kikers (Štutgart) – 4:2, Šturm (Grac) – 5:1, Ankaraguču (Turska) – 2:2. Na turneji po SR Nemačkoj, 1952 godine Spartak je pobedio Bajern (Minhen) sa 1:0. Čuvena je i pobeda nad slavnim Honvedom (2:1), nerešen ishod sa istim protivnikom (4:4), kao i pobeda nad Makabijem iz Tel Aviva (2:1).
Sva gostovanja Spartaka u inostranstvu, a naročito u prve dve decenije svog postojanja, mnogo doprinose afirmaciji subotičkog i jugoslovenskog fudbala. Nije na odmet pomenuti da je FK Spartak tih godina igrao u Velikoj Britaniji, Francuskoj, Malti, Grckoj, Mađarskoj, Rumuniji, Austriji, SR i DR Nemackoj, Švedskoj, Norveškoj i Finskoj.

U sezoni 1986/87 Spartak učestvuje u Mitropa (Srednjeevroskom) Kupu koji se održava u italijanskim gradovima Askoliju i Porto Sant Elpidiju i bećeži dva poraza: Askoli (1:2) i Vašaš Budimpešta (0:2).

U sezonama 2010/11 i 2018/19 Spartak učestvuje u UEFA Ligi Evrope (takmičenje koje je nasledilo Kup UEFA 2009. godine) . U prvom navratu kreće od drugog kola kvalifikacija u kojem eliminiše Diferdanž 03 iz Luksemburga ukupnim rezultatom 5:3 (u gostima 3:3, kući 2:0). U drugom kolu biva eliminisan od ukrajinskog Dnjipra iz Dnjepropetrovska (kasnijeg finaliste istog takmičenja u sezoni 2014/15). Ukupan rezultat je bio 3:2 (2:1 kući i 0:2 u gostima). U drugom nastupu u sezoni 2018/19 Spartak prvo eliminiše Kolrejn iz Severne Irske ukupnim rezultatom 3:1 (kući 1:1, u gostima 2:0), da bi potom iz daljeg takmičenja izbacio čuvenu Spartu iz Praga (ukupno 3:2 -prva utakmica kući 2:0, poraz u Pragu 1:2). U trećem kolu prejak je bio Brondbi iz Danske (porazi 0:2 u Beogradu i 1:2 u Brondbiju). Treba napomenuti da Spartak nije zabeležio nijedan nastup na svom stadionu u Ligi Evrope. Usled nedostatka licence domaćin Diferdanžu, Dnjipru, Kolrejnu i Sparti bio je na stadionu Karađorđe u Novom Sadu, a Brondbiju na stadionu Rajko Mitić u Beogradu.

UEFA TAKMIČENJA BROJ SEZONA BROJ UTAKMICA POBEDA NEREŠENIH PORAZA GOL RAZLIKA
LIGA EVROPE 2 10 4 2 4 14:13
OSTALA TAKMIČENJA BROJ SEZONA BROJ UTAKMICA POBEDA NEREŠENIH PORAZA GOL RAZLIKA
MITROPA KUP 1 2 0 0 0 1:4

Subotičani u jugoslovenskim klubovima

Subotica, a naročito FK Spartak, jedno vreme su važili za pravi „rasadnik dobrih fudbalera“. Stoga, nije nikakvo čudo što je naročito u poratnim godinama mnogo subotičkih fudbalera igralo za druge klubove širom zemlje, gde svi oni u tim sredinama imaju zapaženu ulogu.
Tako su u Crvenoj zvezdi igrali: Tihomir Ognjanov – Bata, Joška Takac, Bela Palfi, Lajčo Kujundžić, Ivan Zvekanović, Antun Rudinski, Dušan Maravić i Stevan Ostojić. U Partizanu su nastupali: Lajčo Jakovetic, Stipan Kopilović, Bela Palfi, Anton Rudinski, Anton Tapiška, Gustav Matkovic, Silvester Šereš. U Našim krilima, timu Ratnog vazduhoplovstva: Ivan Zvekanović – Janko, Jakov Stantić, Antun Tapiška, Ðorde Palatinus, Bratiša Branisavljević i Josip Bistricki. U Mornaru timu Ratne mornarnice: Lajco Kujundžić, Ilija Vorgucin, Josip Prćić, Jakov Stantić, Ðorde Palatinus, Ivan Latki i Vilim Gemeri. U Vojvodini iz Novog Sada; Ištvan Pletl, Gustav Matković, Silvester Šereš, Jožef Fabri i Josip Zemko. U Željeznicaru iz Sarajeva – Josip Zemko. U Borcu iz Banja Luke: Miloš Cetina, Dušan Jurković, Vladimir Ćulafic.
Kasnije se vremena menjaju, pa FK Spartak u svoje redove prima brojne jugoslovenske fudbalere: Kostu Tomaševića, Nikolu Prvulovića, Dimitrija Tadića i Batu Pantelića (Crvena zvezda), Aleksandra Jončića, Gradimira Bogojevca i Dragoslava Jovanovića (Partizan), Ranka Leškova, Radivoja Radosava, Dobrivoja Trivića, Dušana Stakića, Milenka Dragojevića, Rajka Kovačevića,  Miletu Vrgu i Branimira Novakovića (Vojvodina), Kadru Abadžića i Stjepana Kadovića (Proleter, Osijek), Dimitrija Stefanovića, Milorada Popovića i Miloša Jovanovića (Macva, Šabac), Zvonimira Rašića (Proleter, Zrenjanin).

Subotički reprezentativci

Među najboljim fudbalerima Jugoslavije, koji su nosili dres sa državnim grbom, bilo je dosta i Subotičana. Pre rata, prvi Subotičanin koji je igrao u reprezentaciji bio je Andrija Kujundžić na utakmici Čehoslovacka – Jugoslavija (6:1, Prag, 28. oktobar 1921. godine). Pored Kujundžića za reprezentaciju su još igrali: Josip Horvat, Mihalj Keckeš, Miloš Beleslin, Jovan Beleslin i Geza Šifliš. Posle oslobođenja, u raznim selekcijama (A, B, Olimpijskoj, Mladoj, Omladinskoj) igrali su: Tihomir Ognjanov – Bata, Joška Takač, Lajčo Jakovetić, Stipan Kopilović, Antun Rudinski, Stevan Ostojić, Miloš Glončak, Dušan Maravić, Josip Zemko, Stevan Tonković, Rade Maravić, Ilija Takač, Mihalj Ježevic, Slobodan Šujica, Ivan Budanović, Dušan Jurković, Miloš Cetina. Rekorder među njima je Tihomir Ognjanov – Bata sa 28 utakmica u A i dve u B reprezentaciji.
Vredno pomena je i brojno učešće fudbalera Spartaka u ostalim državnim selekcijama, narocito u Železničkoj i Sindikalnoj reprezentaciji Jugoslavije. Te reprezentacije, u vremenu od 1947. do 1952. godine, redovno učestvuju na šampionatima Evrope i, kao po nekom pravilu, osvajaju prvo mesto. Članovi tih selekcija iz FK Spartaka bili su: Miloš Gloncak, Gojko Janjić, Stipan Kopilović, Miroslav Beleslin Joška Takač, Bela Palfi, Silvester Šereš, Bratiša Branisavljević, Antun Tapiška, Jožef Gemeši i Ilija Vorgucin.

Najbolji sastavi Spartaka

U toku proteklih godina za Spartak je igralo više stotina fudbalera, od kojih su mnogi ostavili dubok trag za sobom. Bilo bi veoma teško opredeliti se za najbolji tim, jer su u pitanju različite generacije i njihove fudbalske odlike. No, bez obzira na to, i bez ikakvih pretenzija da to budu sastavi koji ce „zvanično figurirati“, nije na odmet izvršiti jedan orijentacioni izbor, da bi se lakše moglo videti sa kakvim je sve fudbalerima Spartak raspolagao.
Evo tih mogućih selekcija:
A TIM: Miloš Gloncak – Stipan Kopilovic, Balaž Cikoš, Janko Zvekanovic, Miroslav Beleslin – Lajco Jakovetic, Gojko Janjic, Joška Takac Tihomir Ognjanov, Antun Rudinski, Silvester Šereš.
B TIM: Pajo Šimokovic (Ivan Kampa, Blaško Milunovic) – Antun Tapiška, Ivan Bogešic (Roko Vojnic), Dimitrije Stefanovic (Jakov Stantic), Stevan Copic – Bela Palfi (Ladislav Jenovai),Lajco Kujundžic (Ivan Latki), Jožef Gemeši (Šandor Cikoš, Ranko Leškov) – Radivoj Azucki (Gradimir Bogojevac), Ilija Vorgucin, Bratiša Branisavljevic (Josip Prcic).
C TIM: Ðorde Zaklanovic (Stjepan Kadovic, Tomislav Taušan) – Zvonimir Rašic, Drago Jovicevic, Miloš Cetina, Božidar Gašic – Dušan Maravic (Dušan Draškovic, Mhalj Ježevic, Radivoj Radosav (Grgica Covic, Stevan Birovljev, Laslo Borbelj) – Dušan Jurkovic, Vojislav Tonkovic, Nikola Vukomanovic.
D TIM: Dragan Popovic, Slobodan Šujica, Tomislav Martinovic, Ernest Kovacevic) – Slobodan Bracanovic (Rudolf Rafai), Nedeljko Cuckovic, Tomo Peic (Mihalj Bleskanj), Cedomir Terzic (Jožef Agošton) – Živko Slijepcevic (Kadro Abadžic), Mcko Ðukanovic (Mile Vrga), Dragan Miranovic – Ðorde Terzic (Branimir Novakovic), Stevan Vitkovic (Slobodan Kustudic), Matija Hiršman, Jožef Fabri (Josip Šimokovic).

Fudbalski kurioziteti

Pre no što je Subotica oslobođena, fašistički okupator je poslednjih dana pred odlazak pljačkao i odvlačio sve što je vredelo, pa je tako pretila opasnost da sportisti ostanu i bez svojih dragocenih rekvizita.
Znajući za to, jedna grupa fudbalera, medu kojima su bili Lazar Bogešić, Pajo Šimoković i Stipan Kopilović, Spasava opremu SVAK-a. Jednog dana, vešto zakamufliranim kolicima, opremu prebacuju u dvorište Paje Šimokovića i skrivaju je u specijalno sklonište. Zahvaljujući njihovoj akciji, na prvim treninzima u slobodi nije bilo vecih problema sa opremom.
Sličnu, efikasnu i brzu, akciju opet izvode fudbaleri, ali ovaj put uz pomoć svojih supruga, poslednjih dana aprila 1945. godine, kad se čitava Subotica pripremala za prvu prvomajsku paradu u slobodi. Naime, noć pred paradu, tadašnji nacelnik OZNE, Viktor Vrhovac, obezbedio je belo i plavo platno za izradu – fudbalske opreme. Grozničavo i udarnički, pristupilo se šivenju novih prikladnih dresova, odnosno majica i gaćica u bojama Spartaka.
U tim poratnim godinama u Subotici je mnogo sportista koji nastupaju u – više sportskih grana. Jedan od njih je i Vilim Harangozo, stonoteniser i fudbaler, kasnije svetski šampion u stonom tenisu. U više navrata on igra za FK Spartak na mestu centarhalfa, a na prvoj prvenstvenoj utakmici u Prvoj ligi, u susretu sa fudbalerima Crvene zvezde iz Beograda, postiže i jedini gol za Spartak (1:3).
Spartak često igra u inostranstvu, ali najčešće odlazi u Rumuniju, gde u vremenskom rasponu od više decenija gostuje više od dvadeset puta. Organizator ovih turneja je Mihajlo Sele, zaslužni fudbalski radnik Jugoslavije.
Više fudbalera Spartaka, koji su se posvetili trenerskom pozivu, bili su treneri i u drugim zemljama. Najduže u inostranstvu u ulozi trenera boravi Ivan Zvekanović – Janko, zatim Zvonimir Rašić (jedno vreme i selektor Australije, 1974. godine, za Šampionat sveta u SR Nemačkoj), Ðorde Palatinus, Dušan Draškovic i Petar Popović. Vredno je pomena da u Australiji sa uspehom igra Dezider Marton (FK Sever) i da je tamo dva puta bio najbolji strelac, a jedanput i najbolji fudbaler tog kontinenta.
Na utakmicama u Subotici padali su i neobični golovi. Tako je Janko Zvekanović, na utakmici sa Građanskim 1945. godine, postigao gol sa pola igrališta. A još neobičniji gol dao je Dušan Jurković, igrajući u dresu Severa 1980. godine na utakmici sa Hajdukom iz Beške: uz asistenciju svog tadašnjeg klubskog druga Dezidera Martona, direktno je šutirao loptu na gol odmah posle kretanja sa centra na pocetku igre, tako možda postiže „najbrži gol na svetu“, vec u prvim sekundama utakmice.
Bilo je i pravih sportskih tragičara, narocito prilikom izvodenja jedanaesteraca. Medu njima su, pre svih, Ranko Leškov (na utakmici sa Rijekom 1958. godine u Subotici – 0:0) i Dušan Jurković (na utakmici sa Slobodom iz Tuzle 1:1, takode u Subotici 1973. godine). Oba puta, zbog njihovih neiskorišcenih jedanaesteraca Spartak iz Prve prelazi – u Drugu ligu.

Legende subotičkog fudbala

Medu fudbalerima Spartaka ima više pojedinaca koji su ostali trajno upamceni kao veliki majstori, kapiteni, izvanredni sportisti, organizatori igre, golgeteri, pa cčak i legende fudbala. Jedan ocl njih je i golman Miloš Glončak. On je duže vremena, iz sezone u sezonu, bio medu najboljim jugoslovenskim golmanima, a za dvadeset dve gocline u plavobelom dresu igrao je, cak, i u navalnom redu i bio efikasan strelac. O Tihomiru Ognjanovu Bati, legendi jugoslovenskog fudbala, dovoljno je reci i to da važi za najkompletnijeg i najboljeg igraca Subotice svih vremena. U vreme kada je igrao Bobek, najsuptilniji tehnicar Jugoslavije, njemu uz bok je bio Joška Takac. Veliki borci, najpouzdaniji igraci odbrane, bili su Stipan Kopilovic, Janko Zvekanovic, Lajco Jakovetic, Ivan Bogešic i Antun Tapiška. Uz Ognjanova, koji je znalacki davao golove i nogom i glavom, na mestu centarfora istakao se Antun Rudinski, koga po talentu još niko nije prevazišao. Medu fudbalerima sa najviše utakmica ,,u nogama“ svakako je Gojko Janjic, najomiljenija figura u subotickom fudbalu. FK Spartak imao je i više sjajnih kapitena, ali najduže je tu ulogu obavljao Drago Jovicevic.
Uz ove napomene, evo i liste igraca koji su za Spartak odigrali najviše utakmica u Prvoj ligi:
Miloš Glončak (146), Stipan Kopilović (141), Joška Takač (133), Antun Tapiška (130), Bratiša Branisavljević (125), Ivan Bogešic (112), Tihomir Ognjanov (110), Lajco Jakovetić (106), Cikoš Balaž (102), Stevan Ćopić (93), Ladislav Jenovai (69), Josip Prćić (66), Ilija Vorgucin (63), Ranko Leškov (61), Lajco Kujundžić (57), Gradimir Bogojevac (55), Vilim Gemeri (52) i Jožef Gemeši (50).

Predsednici, treneri, fudbalski radnici…

U uspesima Fudbalskog kluba Spartak u minule cetiri decenije, ne malog udela ima i više stotina sportskih radnika, entuzijasta i strucnjaka, pocev od trenera, tehnickih rukovodilaca, sekretara do clanova rukovodstva i predsednika, koji su dali vidan doprinos razvoju kluba. Pokušacemo da ih navedemo hronološkim redom, onako kako su se javljali u proteklim godinama.
Predsednici: Viktor Vrhovac, Laza Bogešic, Ivan Števura, Josip Konovec, Marko Baclija, Mikloš Sabo, Rudolf Jontovic, Ivan Vracaric, Antun Milankovic, Franjo Nađ, Madimir Ðanic, Milan Galovic, Lazar Kopunovic, Blaško Kopilovic, Grgo Kolic, Miško Covic, Pal Barkanj, Milan Jaric, Andrija Bukvic, Stevan Pap, Tomislav Karadžic, Imre Der.
Treneri: Martin Takac, Aleksandar Zvekan, Miro Stojanovic, Miška Held, Franjo Glazer, Moša Marjanovic, Branislav Sekulic, Jožef Nemet, Stipan Kopilovic, Ilija Rajkovic, Ladislav Varga, Lajco Jakovetic, Tihomir Ognjanov, Joška Takac, Ivan Zvekanovic – Janko, Dušan Draškovic, Dušan Maravic, Dejan Vrana, Vlatko Konjevod, Laslo Borbelj, Žarko Nedeljkovic, Joakim Vislavski, Milan Živadinovic, Luka Malešev, Boris Maravic, Ivan Brzic, Stevan Ostojic, Josip Zemko i Milan Ribar. Medu trenerima koji su bili u Spartaku najautoritativnije je, svakako, ime Branislava Sekulica – Baneta.
Generalni sekretari: Stipan Kopilovic, Ilija Vorgucin, Petar Markovic, Grga Temunovic, Mihajlo Sele, Lazar Vasiljev, Koloman Stipic, Milan Pešut, Ivan Herman, Luka Katic, Jožef Nađ i Svetozar Mirolovic.
Tehnicki rukovodioci: Radivoj Šibalic, Aleksandar Zvekan, Milojko Štavljanin, Dezider Lulic, Jožef Balaž, Gojko Janjic, Momir Mijatov, Josip Neorcic, Svetozar Pušin, Karlo Tonkovic, Jakov Stantic, Ranko Leškov, Petar Malagurski, Svetozar Mirolovic, Aleksandar Stojkovic, Aleksandar Malušev, Tihomir Ognjanov i Jovan Popov.

Subotica, 18. marta 1945: ekipa ŽAK-a koja je igrala sa beogradskom vojnom brigadom nereseno 1:1. S leva na desno: Milunović, Prćić, I. Bogešić, Zvekanovic, Sabanov, Beleslin, Njerš, Takač, Jakovetić. Palfi i Janjić. U prisustvu 1.500 gledalaca jedini gol postigao je Palfi.

 

Generacija koja je izborila prvi ulazak u I saveznu ligu, 1946. S leva na desno: (rener A. Zvekan. igrači – G. Janjić. I. Vorgučin. S. Kopilović, L. Tumbas.L. Jakovetić, J. Takac. I. Bogešić. J. Prćić. M. Beleslin, J. Zvekanović i P. Šimoković, savladali u kvalifikacijama novosadsku Vojvodinu. oba puta sa 2:0

 

Pozdrav kapitena 3. jugoslovenske armije V. Božovića (levo) i I. Bogešića, člana Spartaka.20. jula 1945. u Subotici. U prisustvu sudije F. Mernjaka. Pobedio tim 3. Jugoslovenske armije sa 4:2 (2:0)

 

Fudbaleri Spartaka članovi I savezne lige 1950. godine

 

Tim Spartaka koji je 1972. godine posle kvalifikacija izborio ponovni povratak među članove I savezne lige.

 

Fudbaler Tihomir Ognjanov – Bata u jednoj od svojih akcija

 

Fudbaleri subotičkog Spartaka koji su igrali u finalu Kupa maršala Tita1962. godine, protiv OFK Beograda, 1:4. / Na fotografiji: Patarčič-Jenovai-Đukanović-Savković-Fodor-trener-Varga-Agošton-Takač-Šimoković-Ušumović-Glončak-Milodanović-Bleskanj-Abadžić-Vojnić-Hiršman-Juhas-Borbely-Martinović. / 04.jul 1962.godine OFK BEOGRAD – SPARTAK 4:1 / Strelci: S.Antić (5. i 15.minut), S. Čebinac (56.minut), Samardžić (82.minut) za OFK Beograd, a Đukanović (49.minut) za Spartak / Stadion JNA, gledalaca: 10.000 / Sudija: V.Kapusta (Zagreb) / OFK BEOGRAD: S.Krivokuća, Milovanović, Gavrić, Popov, Šijaković, Dakić, Samardžić, S.Čebinac, S.Anti-, Banović, Skoblar. Trener: M. Ćirić / SPARTAK: Taušan, Bleskanj, Ćopić, Jenovan, Ušumović, Agošton, Takač, Borbelj, Hiršman, Đukanović, Milodanović. Trener: L. Jakovetić

 

Jedna od najboljih generacija u zemlji – Spartak 1954

 

Zahvaljujemo se uredništvu oficijelnog sajta Sportskog saveza Subotice na ustupljenom materijalu


Nova istorija – FK Spartak u 21. veku

Krajem devedesetih i u početnim godinama prve dekade 21veka, FK Spartak prolazi kroz najteže trenutke u svojoj dugoj i bogatoj istoriji. Na korak su od ispadanja u 4 ligu a finansijska situacija je bila još gora i funkcionisanje kluba i njegova egzistencija su dovedeni u pitanje.

U isto vreme, FK Zlatibor voda iz Horgoša, beleži odlične rezultate, klub ima stabilnu finansijsku konstrukciju. Klub iz godine u godinu beleži uspehe i sa lakoćom se penje na lestvici fudbalskih klubova Srbije. Po završetku fudbalske sezone 2007/08 FK Spartak prestaje da se takmiči u seniorskom fudbalu, narednu sezonu su se takmičile samo juniorske selekcije. Zbog velikih finansijskih poteškoća i nagomilanih dugova FK Spartak 2010godine odlazi u stečaj. Pod pritiskom subotičke javnosti, FK Zlatibor voda pred početak fudbalske 2008/09 menja naziv u FK Spartak Zlatibor voda. Grb FK Spartaka je dodatno stilizovan i izmenjen 2011. godine. FK Spartak Zlatibor voda je u sezoni 2009/10 izborio povratak u elitni rang takmičenja. Na taj način Spartak je nastavio da živi u srcima Subotičana.

Novi klub, postaje stabilan ligaš, sa jasnom vizijom, povratak u elitu. Za svega dve godine klub je preskočio sve stepenice i već u debitantskoj sezoni, sezoni 2010/11, u elitnom rangu srpskog fudbala izboreno je istorijsko 4. mesto i plasman u Evropu. U drugom kolu elimisan je Diferdanž iz Luksemburga. Malo je falilo da Spartak Zlatibor voda izbaci iz daljeg takmičenja ukrajinsku ekipu Dnjipro, koja je sa budžetom bila daleko jača od naših Plavih golubova.

U Junu 2013 godine skupština kluba je jednoglasno donela odluku da klub nosi naziv FK Spartak.

Od sezone 2015/16 klub dobija tehničkog sponzora, italijansku kompaniju, proizvođača sportske opreme, LEGEA. Ugovor o tehničkom sponzorstvu je potpisan na četiri godine.

Od sezone 2016/17 klub dobija novog generalnog sponzora, renomiranu kompaniju Vinarija Čoka, a novi naziv kluba glasi FK Spartak Ždrepčeva krv. Dodatak imenu kluba – Ždrepčeva krv  –  je pridodat po imenu jednog od najvećih brendova kompanije Vinarija Čoka. Ugovor o generalnom sponzorstvu je potpisan na dve godine.

U sezoni 2017/2018 klub osvaja četvro mesto u Superligi Srbije i time ostvaruje plasman u UEFA Ligu Evrope.  U narednoj sezoni (2018/19) u prvom kolu kvalifikacija eliminiše Kolrejn iz Severne Irske (1:1 kod kuće i podeba od 2:0 u gostima). U drugom kolu izbacuje čuvenu Spartu iz Praga (ukupno 3:2 -prva utakmica kući 2:0, poraz u Pragu 1:2). U trećem kolu prejak je bio Brondbi iz Danske (porazi 0:2 u Beogradu i 1:2 u Brondbiju). Treba napomenuti da Spartak nije zabeležio nijedan nastup na svom stadionu u Ligi Evrope. Usled nedostatka licence domaćin Diferdanžu, Dnjipru, Kolrejnu i Sparti bio je na stadionu Karađorđe u Novom Sadu, a Brondbiju na stadionu Rajko Mitić u Beogradu.

Najveći uspesi FK Spartak

  • Šampion FNRJ – grupa VOJVODINA: u sezoni 1946.

  • Finalista kupa Jugoslavije: u sezoni 1961/62 i u sezoni 1993/94

  • Finalista kupa Jugoslavije u omladinskoj konkurenciji: u sezoni 1979/80

  • Polufinalista Mitropa kupa: u sezoni 1986/87

  • Četvrto mesto u Superligi Srbije: u sezonama 2010/11 i 2017/18

  • Šesto mesto u EX-YU ligi: 1946/47 I 1953/54

  • Četiri puta šampion druge lige: 1951/52, 1971/72, 1985/86 i 1987/88

  • Treće kolo kvalifikacija UEFA Lige Evrope u sezonama 2010/11 i 2018/19.

  • 01.08.2013. Igrač Spartaka Milan Vojvodić osvojio je Zlatnu medalju sa U19 reprezentacijom Srbije na prvenstvu Evrope u Litvaniji.

  • 20.06.2015. igrači Spartaka Stefan Ilić i Stefan Milošević su osvojili Zlatnu medalju sa U20 reprezentacijom Srbije na prvenstvu sveta na Novom Zelandu


 

EKIPNE FOTOGRAFIJE FK SPARTAK KROZ ISTORIJU


 

FOTOGRAFIJE SA UTAKMICA


 

FOTOGRAFIJE NEKADAŠNJIH IGRAČA FK SPARTAK